Mjesne zajednice su osnovna ćelije građanskog aktivizma. Funkcionalna mjesna zajednica je temelj lokalne samouprave i pokretać lokalnog ekonomskog razvoja.
Disfunkcionalnost mjesnih zajednica dolazi kada shvatamo da je mjesna zajednica predsjednik koji nam djeli krave koje ćemo ekspresno unovčiti. O strateškom djelovanju savjeta mjesne zajednice i razvojnog koncepta zasnovanog na volji građana ni govora.
Budžeti mjesnih zajednica se svode na paušale predsjednika savjeta. Federacija BiH je napravila korak unazad ukidajući status pravnih lica mjesnim zajednicama. Bilo je puno problema oko pravdanja utroŝka sredstava, fiskalne discipline i transparentnosti, ali svi ti problemi bi se rješili kada bi savjeti mjesnih zajednica funkcionisali i kada bi građanski aktivizam kroz zborove, referendume i inicijative zaživio. I na ovaj način budžetiranja može se uspostaviti pozitivno takmičenje ideja , smanjenja troŝkova , projektno razmiŝljanje i djelovanje, te volonterizam. To bi i trebale biti osnove programa koje bi opredjelile građane kada biraju svoj savjet u svojoj mjesnoj zajednici. Na žalost i mjesne zajednice su postale politički poligoni bez suštine i smisla.
Treba razlikovati djelovanje mjesne zajednice, neformalnih grupa, vjerskih organizacija, organizacija civilnog druŝtva i nevladinih organizacija. Svaka od njih ima svoju ulogu, svoj koncept djelovanja i na svoj način mogu doprinjeti lokalnom razvoju, ali mogu i napraviti haos ako politikanstvo raznih vrsta postane vodilja.
Izbori MZ, treba da pruže ŝansu svima da biraju i da budu birani, a takmičenje između kandidata da bude po principu: ŝto manje političke umješanosti, što viŝe zalaganja, što manje troškova, što više rezultata, ŝto manje tračanja, što više transparentnosti, što manje povlaŝtenih, ŝto viŝe kriterija.
Mjesna zajednica sa 100 ljudi, da li je moguće da funkcioniŝe na transparentan i efikasan način? Da li je suŝtina ako 100 razjedinjenih individua imaju zadatak jednom u 4 godine da izaberu savjet i predsjednika, da li je to put razvoja građanskog aktivizma i buđenja svijesti..ili eto samo trebamo da budemo refleksija političkih odnosa, oruđe za politička osvajanja uz poneku džaku braŝna.
Čarli Čaplin je iz filma Veliki diktator, stavljen u udžbenik istorije sa potpisom Hitler. Čaplin jeste u tom filmu glumio Hitlera, ali svakako da nije ni Hitler ni nacista, već veliki umjetnik svog vremena. Umjetnost i nije neka umjetnost ako nije angažovana, a Umjetnici naŝeg vremena imaju veliku inspiraciju u izborima za mjesne zajednice i svim likovima koji pokuŝavaju biti Veliki Diktatori u malim mjesnim zajednicama. A braŝna nikad dosta.
Коментари
Постави коментар